BDP_2_2016_ispravak

Rast BDP-a se nastavlja

Prema danas objavljenoj službenoj procjeni tromjesečnog bruto domaćeg proizvoda za drugo tromjesečje 2016. godine ostvaren je realni rast BDP-a od 2,8 posto. To je svakako dobra vijest koja ohrabruje. Ovih dana također svjedočimo grčevitom dokazivanja tko je “zaslužan” za pozitivni trend koji prema podacima državne statistike traje već sedmo tromjesečje. Generalno, za takvu realnu stopu rasta u kontekstu razine razvijenosti i strukture hrvatskog gospodarstva nitko nije posebno zaslužan jer je ta stopa skoro dvostruko ispod razine potencijalne stope rasta i trostruko ispod potrebne stope koju bi trebalo ostvariti da se započne rješavanje dugoročnih strukturnih problema hrvatskog gospodarstva zbog čega smo podvrgnuti proceduri prekomjernog deficita i proceduri ispravljanja makroekonomskih neravnoteža. U tom kontekstu stopa rasta tromjesečnog BDP-a od 2,8 posto i nije neki uspjeh, osobito ako se uzme u obzir niska bazna razina te duljina recesijskog jaza koji je trajao sedam godina uz napomenu da do danas nije dostignuta prosječna stopa rasta iz razdoblja početka 2000.-ih.

Malo dublja analiza ovih pozitivnih trendova upućuje na zaključak da bitni strukturni poremećaji uopće nisu riješeni, odnosno da nastavljaju negativno djelovanje samo su sakriveni ispod grube statistike pa ih prosječno obaviješten komentator neće zapaziti. Državni zavod za statistiku u komentaru navodi podatak da je za pozitivan rast BDP-a zaslužna domaća potražnja što je statistički točno. Istovremeno se navodi da je doprinos inozemne komponente negativan što je također točno ali upućuje na zaključak da je domaća potražnja pokrivena većim uvozom. To je dugoročni problem hrvatskog gospodarstva i upućuje da se i u ovim skromnim pozitivnim trendovima nastavlja model dužničko-deficitnog rasta. Ako se nastavi trend razduživanja i deflacije u sektoru industrijske proizvodnje očito je da u kratkom i srednjem roku neće doći do epohalnih promjena.