Intervju za poslovniFM

„Ova se kriza razlikuje od svih dosadašnjih, ponajprije po načinu nastanka. Ovo je prva ekonomska kriza koja nema uzrok unutar samog ekonomskog sustava. Izazvana je egzogenim šokom, tzv. zdravstvenim šokom koji je izvan ekonomskog sustava, ali koji ima jako ozbiljne, velike, duboke i dugoročne posljedice na ekonomski sustav. Drugo, ova kriza je nastala u iznimno kratkom roku. Ranije su krize nastajale mjesecima, ponekad se i godinama moglo uočavati rane znakove nastanka krize. Međutim, ovdje je sve dogodilo u dva-tri tjedna. I treće, ova je kriza zaista globalna kriza, ima obilježje globalne svjetske krize“, rekao je za poslovniFM prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, autor analize „Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njenom rješavanju“.

Pročitaj više…

Makroekonomija krize Covid-19

Tekst sadrži makroekonomski model krize Covid-19 i makroekonomski okvir rješavanja i izlaska iz krize. Ovo je prva radna verzija teksta (8.4.2020 u 13.00 h). Komentare i pitanja može slati na e-mail: vcavrak@gmail.com

Pročitaj više…

Nobelova nagrada za ekonomiju 2019

Kraljevska švedska akademija znanosti odlučila je dodijeliti godišnju nagradu (2019) za ekonomske znanosti skupini znanstvenika “za njihov eksperimentalni pristup ublažavanju globalnog siromaštva“. Dobitnici su: Abhijit Banerjee, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, USA; Esther Duflo, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, USA; Michael Kremer, Harvard University, Cambridge, USA. Njihova istraživanja nam omogućuju da bolje razumijemo najvažnije ekonomsko pitanje: zašto neke zemlje ostaju siromašne dok druge postaju bogate?

Pročitaj više…

Znanstveni skup u Subotici

Odazvao sam se pozivu Hrvatskog katoličkog sveučilišta i sudjelovao na znanstvenom skupu u Zagrebu i u Subotici, 9.-13. 10. 2019. s izlaganjem na temu  “Kultura zaborava i Hrvati iz Pokuplja i Turopolja u Banatu“. Tema ovog skupa “Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi” iznimno je važna i aktualna. Tijekom skupa organizirano je i studijsko putovanje po mjestima u Vojvodini koja su važna za očuvanje i prezentaciju hrvatskoga identiteta.

Pročitaj više…

Prof. Čavrak: Drugačija je Hrvatska kad se gleda s Markova trga

U Hrvatskoj je premali udjel aktivne radne snage, imamo prevelik udjel stanovništva u raznim socijalnim kategorijama, koji su ovisni o proračunu. To radi pritisak na državu koja mora imati velika porezna opterećenja koja su nužna da bi se takav javni sustav mogao održati, kazao je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Vladimir Čavrak u emisiji Studio 4 HTV-a govoreći o problemu nedostatne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Pročitaj više…

EUROPSKA MAKROREGIJA BALTIK – JADRAN – CRNO MORE

Znanstveni rad “Europska makroregija Baltik – Jadran – Crno more“, koautora prof. dr. sc. V. Čavraka i T. Šmaguc, mag. oec., prezentiran na znanstvenoj konferenciji “Hrvatska u međunarodnom ekonomskom i političkom okruženju“, održanoj 27. veljače 2018. na Libertas međunarodnom sveučilištu u čast 80. rođendana prof. emeritusa Ive Andrijanića, objavljen je u najnovijem Zborniku Sveučilišta Libertas (Sv III. Broj 3, veljača 2018., str. 211.-231.).

Pročitaj više…

PREDLOŽIO SAM UKIDANJE NAPLATE CESTARINE NA A11

Kao nezavisni vijećnik u Skupštini Sisačko-moslavačke županije držim da su stanovnici i tvrtke s područja Sisačko-moslavačke županije koje gravitira autocesti A11, dovedeni u neravnopravni ekonomski i socijalni položaj jer su gospodarske i demografske prilike na području naše županije nepovoljnije nego u krajevima na koje se odnosila odluka o ukidanju plaćanja tunelarine za tunel Sveti Ilija. … Pročitaj više…

Gradovi – motori razvoja

U cijenjenom časopisu Perspektive kojeg izdaju Zagrebačka inicijativa i Zaklada Konrad Adenauer u novom broju 3 za rujan/listopad 2017. objavljen je sažetak mojeg šireg istraživanja pod naslovom GRADOVI – MOTORI RAZVOJA.    

Predijalci Topuske opatije u Banatu

U Godišnjaku za znanstvena istraživanja Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata u broju 7. objavljen je moj znanstveni rad “Predijalci Topuske opatije u Banatu” (str. 53-73.). U radu je prezentiran pregled povijesti Hrvata kajkavaca koji su krajem 18. stoljeća odselili iz Topuske opatije u Banat. Analizirane su okolnosti koje su prethodile odluci o iseljavanju, sam tijek preseljenja, … Pročitaj više…

U Saboru okrugli stol o II. stupu

 

U Saboru Republike Hrvatske, u srijedu, 9. ožujka ove godine, održan je okrugli stol na poziv Kluba zastupnika MOST-a s temom “Održivost II. mirovinskog stupa u ambijentu neravnoteža”. Desetak sudionika upozorilo je na postojanje visokog stupnja rizika i neizvjesnosti u pogledu kvalitete upravljanja portfeljom Obveznih mirovinskih fondova te predložilo promjene ili reformu postojećeg sustava kako bi se imovina građana bolje zaštitila. Izrečena su i ozbiljna upozorenja da reforma mirovinskog sustava nije riješila, nego je još produbila, deficit mirovinskog sustava a u isto vrijeme nisu ostvareni njeni ciljevi: povećanje gospodarskog rasta i dinamiziranje tržišta kapitala. Osnovni zaključak je bio da se promjenama u sustavu mora pristupiti pažljivo te da se reformu sustava treba uključiti u Nacionalni plan reformi kao dio ukupnih reformi i promjena.

Pročitaj više…

Nijedna reforma neće uspjeti ako nema gospodarskog rasta

Izgleda da se nazire kraj izbornim i postizbornim kombinacijama te nagađanju tko će što biti u Hrvatskoj naredne četiri godine. Sada je valjda na redu i rasprava o tome što će se i kako raditi. Vjerojatno je trebalo biti obrnuto, ali što je tu je. Ovih dana se naziru prvi, navodno „ozbiljni“ prijedlozi mandataru o tome kakvu bi ekonomsku politiku trebalo voditi u Hrvatskoj a i od njega se očekuje da za par dana predstavi tu politiku. Većina prijedloga koje mediji prezentiraju dolazi od različitih interesnih skupina pa je običnom čovjeku teško razaznati što je tu dobro ili loše za građane, zaposlene ili nezaposlene a što je važno za interese kapitala, banaka, bogatih i slično.

Pročitaj više…

Izjava za austrijski “Der Standard”

Političke stranke u predizbornoj kampanji nisu iskoristile priliku da progovore o strukturnim ekonomskim problemima u Hrvatskoj. Populistička retorika će ubrzo nakon izbora biti zamijenjena suočenjem s realnim problemima. Hrvatska je u Proceduri prekomjernog deficita i proceduri ispravljanja makroekonomskih neravnoteža a do kraja prvog tromjesečja 2015. treba usvojiti novi Proračun.

Pročitaj više…