Na konferenciji “Makroekonomska politika u uvjetima sistemske krize Covid-19” održanoj u povodu 100. godina osnutka i djelovanja Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 10. prosinca 2020. (on-line) održao sam prezentaciju rada s temom: “Macroeconomics of the COVID – 19 Crisis“.
kriza
Hrt 4 – Intervju
Komentar hrvatskog proračuna u korona-krizi, nezaposlenost i europska sredstva za pomoć u rješavanju krize. Tekst i cjeloviti video.
Intervju za net.hr
UGLEDNI EKONOMIST: ‘Pad će biti veći; Bojim se da je nada u punjenje proračuna putem turizma na staklenim nogama’; Otkrio što nam treba
Intervju za poslovniFM
„Ova se kriza razlikuje od svih dosadašnjih, ponajprije po načinu nastanka. Ovo je prva ekonomska kriza koja nema uzrok unutar samog ekonomskog sustava. Izazvana je egzogenim šokom, tzv. zdravstvenim šokom koji je izvan ekonomskog sustava, ali koji ima jako ozbiljne, velike, duboke i dugoročne posljedice na ekonomski sustav. Drugo, ova kriza je nastala u iznimno kratkom roku. Ranije su krize nastajale mjesecima, ponekad se i godinama moglo uočavati rane znakove nastanka krize. Međutim, ovdje je sve dogodilo u dva-tri tjedna. I treće, ova je kriza zaista globalna kriza, ima obilježje globalne svjetske krize“, rekao je za poslovniFM prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, autor analize „Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njenom rješavanju“.
Razgovor u emisiji Informer, Nova TV
Razgovor u emisiji Informer (Nova TV, 2.5.2020.) Prvi prilog u epizodi 217
Intervju za Nacional
‘DRŽAVA MORA APSORBIRATI UDAR KRIZE i pokrenuti hrvatsko gospodarstvo, ali što brže jer što dulje traje ovakva situacija, to je veća amplituda krize i veći su troškovi izlaska iz recesije’, kaže profesor s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.
Makroekonomija krize Covid-19
Tekst sadrži makroekonomski model krize Covid-19 i makroekonomski okvir rješavanja i izlaska iz krize. Ovo je prva radna verzija teksta (8.4.2020 u 13.00 h). Komentare i pitanja može slati na e-mail: vcavrak@gmail.com
Dugoročna održivost drugog mirovinskog stupa
U časopisu Ekonomija/Economics koji se referira u EBSCO Publishing bazi u broju 1/listopad 2016. objavljen je moj znanstveni rad “Dugoročna održivost drugog mirovinskog stupa”.
Članak se može pročitati na slijedećem linku na časopis na stranicama 39-54.
U Saboru okrugli stol o II. stupu
U Saboru Republike Hrvatske, u srijedu, 9. ožujka ove godine, održan je okrugli stol na poziv Kluba zastupnika MOST-a s temom “Održivost II. mirovinskog stupa u ambijentu neravnoteža”. Desetak sudionika upozorilo je na postojanje visokog stupnja rizika i neizvjesnosti u pogledu kvalitete upravljanja portfeljom Obveznih mirovinskih fondova te predložilo promjene ili reformu postojećeg sustava kako bi se imovina građana bolje zaštitila. Izrečena su i ozbiljna upozorenja da reforma mirovinskog sustava nije riješila, nego je još produbila, deficit mirovinskog sustava a u isto vrijeme nisu ostvareni njeni ciljevi: povećanje gospodarskog rasta i dinamiziranje tržišta kapitala. Osnovni zaključak je bio da se promjenama u sustavu mora pristupiti pažljivo te da se reformu sustava treba uključiti u Nacionalni plan reformi kao dio ukupnih reformi i promjena.
Kroatien denkt bereits in Euro, WirtschaftsBlatt
“Ich denke, es ist für Kroatien von der ökonomischen, politischen und psychosozialen Seite betrachtet sinnvoll, den Euro so schnell wie möglich einzuführen”, sagt der Wirtschaftsprofessor Vladimir Cavrak von der Wirtschaftsfakultät Zagreb -unter anderem, um das Land zu zwingen, dringende Reformen durchführen. Mit dem Euro gäbe es unter anderem ein verringertes Kreditrisiko, weil die Währungsklausel in den meisten Fällen wegfallen würde. Die Kosten bei Transaktionen wären geringer und der Preisvergleich wäre für die Bürger einfacher, so Cavrak. “Unternehmen könnten schneller transformiert und restrukturiert werden, da man nicht auf mögliche Änderungen der Währungspolitik warten muss, was viele Unternehmen tun. Auch die
Croatia faced with EU deficit procedure, Daily News Summaries: Mon, 4/11/2013,
For five years, Croatia has been in a recession. Now the EU newcomer is being threatened with a deficit procedure by the EU for having excessively strained its budget. Vladimir Cavrak, a Zagreb-based economist, estimates that the budget deficit for 2013 is at 4 %, thus over the 3 % threshold. In the following two … Pročitaj više…
DER NÄCHSTE BITTE: KROATIEN WIRD EU- MITGLIED
Und was kommt demnächst auf das Beitrittsland zu? Einen „negativen Schock“ und „Orientierungslosigkeit“ erwartet der Ökonom Vladimir Cavrak von der Uni Zagreb. „Das Einzige, was mit Sicherheit kommt, sind die Kosten des Beitritts“, meint er. Kroatiens Außenhandelsbilanz werde sich verschlechtern, die Landwirtschaft unter Druck geraten. Dafür wird es dem Exportmeister Deutschland noch besser gehen. Und … Pročitaj više…
Kroatien steckt in Rezession fest, Der Standard
Spekulationen über Neuwahlen in Kroatien, Der Standard
Kroatien, das wegen seiner Haushaltspolitik durch ein Defizitverfahren der EU kontrolliert wird, hat bisher kaum Strukturreformen durchgeführt. Der Zagreber Ökonom Vladimir Cavrak glaubt aber nicht, dass von der EU im Wahljahr 2015 großer Druck zu erwarten ist. Er rechnet heuer mit einem ganz schwachen Wirtschaftswachstum um 0,2 Prozent. Kroatien befand sich in den vergangenen sechs Jahren in einer Rezession. Positive Effekte aus den EU-Mitteln, die nach dem Beitritt 2013 bereitstehen, erwartet Cavrak erst im zweiten Halbjahr.
Kroatiens Reformweg ist steinig, Der Standard
Der Ökonom Vladimir Čavrak von der Universität Zagreb attestiert, dass das Reformprogramm “auf einem falschen Konzept” gründe. “Das Budgetdefizit wird damit verringert.” Dass einige Steuern erhöht werden, die öffentlichen Ausgaben reduziert, aber ohne dass das Bruttosozialprodukt wächst, kritisiert Čavrak.
ADELHEID WÖLFL AUS ZAGREB