Intervju za poslovniFM

Vladimir_Cavrak_05-removebg-preview

„Ova se kriza razlikuje od svih dosadašnjih, ponajprije po načinu nastanka. Ovo je prva ekonomska kriza koja nema uzrok unutar samog ekonomskog sustava. Izazvana je egzogenim šokom, tzv. zdravstvenim šokom koji je izvan ekonomskog sustava, ali koji ima jako ozbiljne, velike, duboke i dugoročne posljedice na ekonomski sustav. Drugo, ova kriza je nastala u iznimno kratkom roku. Ranije su krize nastajale mjesecima, ponekad se i godinama moglo uočavati rane znakove nastanka krize. Međutim, ovdje je sve dogodilo u dva-tri tjedna. I treće, ova je kriza zaista globalna kriza, ima obilježje globalne svjetske krize“, rekao je za poslovniFM prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, autor analize „Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njenom rješavanju“.

Pročitaj više…

Makroekonomija krize Covid-19

jezek_web

Tekst sadrži makroekonomski model krize Covid-19 i makroekonomski okvir rješavanja i izlaska iz krize. Ovo je prva radna verzija teksta (8.4.2020 u 13.00 h). Komentare i pitanja može slati na e-mail: vcavrak@gmail.com

Pročitaj više…

Priznanje za najboljeg nastavnika

Priznanje_lista

 

 

 

Studenti sveučilišnog studija Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u anonimnoj anketi su me u akademskoj godini 2018/19 ocijenili najvišom ocjenom 5,00. Za mene je to najveće životno i profesionalno priznanje jer dolazi od strane studenata. Hvala Vam drage kolegice i kolege. Priznanje mi je dodijeljeno na svečanosti na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, 20.12.2019. godine.

Pročitaj više…

Nobelova nagrada za ekonomiju 2019

economicssciencesmodule-972x656

Kraljevska švedska akademija znanosti odlučila je dodijeliti godišnju nagradu (2019) za ekonomske znanosti skupini znanstvenika “za njihov eksperimentalni pristup ublažavanju globalnog siromaštva“. Dobitnici su: Abhijit Banerjee, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, USA; Esther Duflo, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, USA; Michael Kremer, Harvard University, Cambridge, USA. Njihova istraživanja nam omogućuju da bolje razumijemo najvažnije ekonomsko pitanje: zašto neke zemlje ostaju siromašne dok druge postaju bogate?

Pročitaj više…

Znanstveni skup u Subotici

znak_HKS

Odazvao sam se pozivu Hrvatskog katoličkog sveučilišta i sudjelovao na znanstvenom skupu u Zagrebu i u Subotici, 9.-13. 10. 2019. s izlaganjem na temu  “Kultura zaborava i Hrvati iz Pokuplja i Turopolja u Banatu“. Tema ovog skupa “Etnokulturni identitet Hrvata u Vojvodini: povijesni i suvremeni procesi” iznimno je važna i aktualna. Tijekom skupa organizirano je i studijsko putovanje po mjestima u Vojvodini koja su važna za očuvanje i prezentaciju hrvatskoga identiteta.

Pročitaj više…

Izlaganje u Hotelu Dubrovnik u Zagrebu, 22.4.2018.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

“Nova strukturna ekonomika – put rasta i razvoja” tema je mojeg izlaganja kao nestranačke osobe na programskoj konvenciji “Promijenimo Hrvatsku zajedno”, 22.04.2018. u hotelu Dubrovnik u Zagrebu. Rado sam prihvatio poziv kolege Prof. dr. sc. Ivana Lovrinovića da održim ovo izlaganje. Cjelovito izlaganje objavljeno je na Facebook stranici stranke Promijenimo Hrvatsku. Ako vas zanima pogledajte video … Pročitaj više…

HAZU: U Bjelovaru znanstveni skup: GOSPODARSTVO BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE: KOJIM PUTEM IĆI?

HAZU1

U četvrtak, 6. lipnja 2019. sudjelovao sam na znanstvenom skupu Zavoda za znanstvenoistraživački i umjetnički rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Bjelovaru pod nazivom GOSPODARSTVO BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE: KOJIM PUTEM IĆI? 

Pročitaj više…

Prof. Čavrak: Drugačija je Hrvatska kad se gleda s Markova trga

cavrarrarra.jpg.688x388_q85_crop_upscale

U Hrvatskoj je premali udjel aktivne radne snage, imamo prevelik udjel stanovništva u raznim socijalnim kategorijama, koji su ovisni o proračunu. To radi pritisak na državu koja mora imati velika porezna opterećenja koja su nužna da bi se takav javni sustav mogao održati, kazao je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Vladimir Čavrak u emisiji Studio 4 HTV-a govoreći o problemu nedostatne konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.

Pročitaj više…

Nobelova nagrada za ekonomiju 2018 Nordhausu i Romeru

1AAC8D1D-5BED-40C8-84C4-05028942F13A_cx0_cy17_cw0_w1023_r1_s

Nobelova nagrada za ekonomiju 2018 godine dodijeljena je Williamu D. Nordhausu i Paulu M. Romeru za osobite doprinose u rješavanju dugoročnih problema ekonomskog rasta. Njih dvojica su dali izniman doprinos u pogledu uključivanja klimatskih promjena (Nordhaus) i uključivanju tehnoloških inovacija (Romer) u dugoročne makroekonomske analize.

Pročitaj više…

Izlaganje u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti

HAZU1

U okviru znanstvenog skupa “Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva” koji je održan 25. rujna 2018. godine u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu održao sam izlaganje na temu “Izvozna orijentacija Republike Hrvatske i makroregija “Baltik-Jadran-Crno more (“Tri mora“)”.

Pročitaj više…

Slabljenje gospodarske klime u Eurozoni

ifo_institute_logo

Prema zadnjem istraživanju gospodarske klime koje redovito provodi njemački IFO institut (Muenchen), u trećem kvartalu ove godine, očekuje se slabljenje gospodarske klime u Eurozoni što znači da slijedi usporavanje gospodarskog rasta. Ekonomska očekivanja pogoršana su u pet najvećih gospodarstava a najveći pad je u Njemačkoj, Italiji i Nizozemskoj. Očekuje se smanjena dinamika osobne potrošnje i stagnacija investicija. To znači da bi investicije mogle stagnirati prvi puta nakon 2012. godine.

Pročitaj više…

POPIS RADNIKA KOJI SU FINANCIRALI GRADNJU TVORNICE “GAVRILOVIĆ” U PETRINJI

20180728_184613

Na vijest da je Republika Hrvatska izgubila arbitražni spor sa G. Gavrilovićem u Washingtonu, umjesto komentara, čini mi se najprimjerenijim da se prisjetim radnika tvornice koji su s dva interna zajma (1968. i 1971.) osobno financirali gradnju nove tvornice “Gavrilović”, u razdoblju iza 1960. godine. Povijesno priznanje i čast pripada radnicima koji su se u cjelini odrekli zajma u korist poduzeća pa donosim imena prvih koji su to učinili. Bio je to jedinstven slučaj u bivšoj državi jer su se radnici ponašali kao dioničari iako u tadašnjem zakonskom okviru to nije bilo predviđeno. Zato, ČAST VAM GRADITELJI! O širem kontekstu i detaljima svih ovih okolnosti pišem u svojoj novoj knjizi koja će uskoro biti objavljena. Na naslovnoj slici je, DRAGICA JASIĆ, žena koja je prva bespovratno svoj zajam poklonila tvornici “Gavrilović”. 

Pročitaj više…