Znanstveni skup u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
Strategija malog i otvorenog gospodarstva kakvo je hrvatsko može se izraditi u šest koraka slijedeći ekonomsku ideju nove strukturne ekonomike gl. ekonomista i potpredsjednika Svjetske banke Justina Yifu Lina. Tako se može smanjiti jaz između produktivnih i neproduktivnih sektora te osigurati razvoj manje razvijenih zemalja. Istaknuo je to profesor Vladimir Čavrak sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta na znanstvenom skupu “Razvojna strategija maloga nacionalnog gospodarstva u globaliziranom svijetu”, održanom u četvrtak u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u povodu 90. godine rođenja akademika Jakova Sirotkovića.
“Sadržajem strategija može obuhvati 11 ključnih točaka. Među njima je cilj da se dostigne 20.000 eura BDP-a per capita do 2020., što je rast od šest posto”, rekao je Čavrak dodavši da visoka stopa rasta kao cilj, umjesto “ziheraške”, mora imati mobilizacijski učinak na sve aktere u društvu. “Stopu rasta treba definirati kao ‘novu incijativu’, poziv svima na njezino ostvarenje. To može biti novi izazov, generacijski projekt i kriterij. Za cilj se ima smisla angažirati i ostvariti ga jer sve ispod toga je, pogotovo za mlade ljude, signal za tražanje bolje prilike vani”, naveo je.Hrvatsko gospodarstvo, smatra Čavrak, mora se u većoj mjeri orijentirati na unutarnje reforme i transformaciju s ciljem poboljšanja konkurentnosti, odnosno smanjenja cijena domaćih proizvoda i usluga. A ako se želi ostvariti ambiciozan i dugoročan rast, mora se voditi računa o sektorskoj produktivnosti. Jedan od šest mogućih koraka do strategije visokog rasta jest onaj koji može učiniti Vlada svojom aktivnom politikom. Potičući hrvatsko tržište ponude, a ne kao dosad potražnje, Vlada može, smatra Čavrak, potaknuti izabrane tvrtke iz visokorazvijenih zemalja da investiraju u industrije u Hrvatskoj, a one na taj način dobivaju poticaj za realokaciju svoje proizvodnje u manje razvijene kako bi smanjile troškove rada. Zbog niza problema, od kreditnog rejtinga do fiskalnog deficita i nelikvidnosti, tvrdi da je potrebno dinamički definirati precizan program kratkoročkih i dugoročnih mjera.“Ključne su one aktivnosti koje s jedne strane idu u smjeru generiranja novog modela ekonomskog razvoja i ekonomije koju će voditi snažan i konkurentan domaći privatni sektor, te s druge k promjeni modela upravljanja društvom”, rekao je napomenuvši da valja razmisliti o “nekoj vrsti institucionalog šoka”.
Link na integralnu verziju znanstvenog rada: STRATEGIJA MALOG I OTVORENOG GOSPODARSTVA I NOVA STRUKTURNA EKONOMIKA
Link na članak u Poslovnom dnevniku.