Profesor Vladimir Čavrak kazao da je lokalni ekonomski razvoj jedan od mogućih pravaca, koji može bitno pridonijeti rješavanju brojnih problema u BiH, kako na razini države, entiteta, tako i na lokalnoj razini.Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Vladimir Čavrak  jedan je od učesnika dvodnevne konferencije, a u razgovoru za AA kazao je da je važnost konferencije na više razina.
“Prvo, tema ekonomskog lokalnog razvoja je jedna od presudnih tema za budućnost, pogotovo malih i otvorenih ekonomija i gospodarstava, a osobito države i gospodarstva kakva je BiH, koja boluje od brojnih problema, sukoba, konfrontacija, komplikacija itd.”, pojasnio je Čavrak.
On smatra da je lokalni ekonomski razvoj jedan od mogućih pravaca, koji može bitno pridonijeti rješavanju brojnih problema u BiH, kako na razini države, entiteta, tako i na lokalnoj razini.
“Na konferenciji imamo, što je jako važno, niz dobrih primjera iz Evrope, koji su danas prezentirani. Zanimljivi su primjeri iz Italije gdje se dosta govori o toj tzv. teritorijalnom razvoju koji je dao dosta dobre rezultate u nekim drugim zemljama”, kazao je Čavrak i dodao da su sve to važna iskustva koja se mogu primjenjivati u BiH i regiji.

Link na članak

Na poziv Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, na konferenciji sam održao predavanje na temu:

Lokalni ekonomski razvoj kao dio heterodoksne razvojne politike

/LOCAL ECONOMIC DEVELOPMENT AS PART OF HETERODOXY DEVELOPMENT POLICY/

Sažetak:

Lokalni ekonomski razvoj obično se definira kao  napor svih aktera u lokalnoj zajednici da ostvare  ekonomski i društveni razvoj u svim njegovim dimenzijama. Ortodoksne ekonomske teorije koje se oslanjaju na centralnu ulogu tržišta nisu u stanju pobuditi lokalni ekonomski razvoj što pridonosi divergenciji između različitih regija i zemalja. Posvemašnja centralizacija koja je prisutna u gotovo svim zemljama Srednje i Istočne Europe nije dobar ambijent za poticanje lokalnog ekonomskog razvoja jer pasivizira i destimulira lokalne aktere u odnosu na njihovu autonomnu akciju i više ih usmjerava na traženje preraspodjele resursa preko nacionalnih tijela. Zbog toga se u mnogim zemljama stavlja puno veće težište na regionalni razvoj i pristup „odozgo“ dok je pristup „odozdo“ rjeđi.  Ekonomska kriza koja je zahvatila velik dio svijeta 2008. godine aktualizira pitanje odnosa tržišta i države u procesu gospodarskog razvoja i problematizira ortodoksne verzije razvojnih teorija. Glavna spoznaja jest da niti tržište niti država nisu u stanju, pogotovo u uvjetima globalizacije, potaknuti lokalni rast i razvoj. To znači da više nema dileme, odnosno izbora nije između loše države i dobrog tržišta ili obrnuto. Dilema je puno kompleksnija jer se mora tražiti rješenje između loše države i lošeg tržišta. Zbog toga, na početku 21. stoljeća imamo potrebu aktualizirati heterodoksne i nekonvencionalne teorije i prakse razvoja. Jedna od njih je lokalni ekonomski razvoj koji ima potencijal da rješavanjem lokalnih problema pridonese rješavanju globalnih problema. U tom smislu lokalni ekonomski razvoj može biti dobar pristup za rješavanje lokalnih ali i nacionalnih problema.