Na trodnevnom godišnjem tradicionalnom 24. savjetovanju ekonomista u Opatiji na prvom panelu (10.11.) s naslovom Odnos državnog i privatnog vlasništva – modeli i efekti upravljanja, imao sam izlaganje s temom Vlasništvo i gospodarski razvoj. Cilj tog izlaganja je bio da se definira opći okvir rasprave o ulozi vlasništva u gospodarskom razvoju. Zanimljiv je paradoks da se ekonomisti u povijesti ovom temom nisu pomnije bavili. Tek u zadnjih nekoliko desetljeća ekonomisti se više i dublje bave ovom temom pa danas u okviru ekonomske znanosti imamo zasebnu školu mišljenja koju nazivamo institucionalisti. Vlasništvo, odnosno prava vlasništva, čine jedan od glavnih elemenata institucionalnog okvira koji determinira ponašanje i motivaciju poduzetnika (poslovno okruženje). Brojna istraživanja upućuju na zaključak da kvaliteta reguliranja vlasničkih prava objašnjava najveći dio varijacija BDP-a po stanovniku između različitih zemalja u svijetu. Pretvorba i privatizacija u Republici Hrvatskoj predstavljali su institucionalni šok koji je imao, i ima još uvijek, veliki utjecaj na poslovno okruženje. Važnost vlasničkih prava potvrđuje i činjenica da je to segment koji, između mnogih drugih, čini važnu komponentu Globalnog indeksa konkurentnosti kojeg svake godine objavljuje Svjetski ekonomski forum (WEF). Hrvatska je po zadnjim podacima bila na 77 mjestu po konkurentnosti između 140 zemalja. Međutim u segmentu vlasničkih prava bila je puno lošije rangirana na čak 102-om mjestu. Ovako niska konkurentnost vlasničkih prava u Hrvatskoj opstoji čitavo zadnje desetljeće i očito objašnjava brojne teškoće poslovanja koje rezultiraju dugoročnom niskom stopom rasta/pada .