U zadnjih nekoliko godina Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško, povećavao je svoja ulaganja u veoma rizične dionice i korporativne obveznice te je po osnovi loših procjena ulaganja izgubio preko 140.000.000,00 kuna (stavka rashodi vezano za ulaganja u različitim godišnjim izvješćima). Kad se analizira uspješnost poslovanja Fonda u zadnjih nekoliko godina može se vidjeti pad bruto i neto prinosa. Zašto do danas još nije objavljeno izvješće o poslovanju za 2015. godinu (a nalazimo se pri kraju 2016.) nigdje nije objašnjeno. U svakom slučaju biti će zanimljivo pratiti i analizirati poslovanje ove financijske parainstitucije koja se do sada nalazila “iza zavjese” i daleko od pogleda javnosti. U vrijeme nestašice javnog novca i proračunskih deficita svih vrsta, mala skupina skupo plaćenih menadžera ovog Fonda igra se ulaganjima našeg novca (građana i poduzetnika) u dionice tvrtki u predstečajnoj nagodbi i sličnim visokorizičnim ulaganjima pa je zaista upitno da li će Fond jednog dana biti uopće u stanju financirati program odlaganja nuklearnog otpada ili će se naći pred bankrotom.
Na ove sam činjenice upozorio na seminaru kojeg je organizirala udruga Zelena Istra u Zagrebu 16. i 17. listopada. Među ostalim, na seminaru je predstavljen i kontroverzni Nacionalni program kojim se regulira zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a onaj iz NE Krško planira se skladištiti i odlagati u blizini doline rijeke Une i nacionalne ekološke mreže, a čemu se oštro protive lokalne zajednice i građani Pounja.
Na seminaru sam upozorio na problem sve lošijeg poslovanja Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško. Mnogi građani pa čak i upućeniji ljudi nemaju pojma da u Hrvatskoj postoji ovakav fond a pogotovo nisu upoznati s njegovim financiranjem i velikim rashodima po osnovu loših ulaganja.
Ovaj Fond osnovan je na temelju Zakona o Fondu a sjedište mu je u Zagrebu, Radnička cesta 47, OIB: 22388237533, MBS: 080645483. Fond je osnovan početkom 2008. godine, a operativno je započeo s radom u rujnu iste godine. Od početka rada Fonda krajem 2008. godine do kraja 2014. godine ukupno je u Fond uplaćeno (HEP d.d. izravno i putem posebnog računa državnog proračuna Republike Hrvatske) 1.159,7 mil. kuna, što iznosi 157,1 mil. eura. Vrijednost neto imovine Fonda na 31.12.2014. godine iznosi 1.387,8 mil. kuna ili 181,1 mil. eura.
“Financijska imovina Fonda pretežito je uložena u državne obveznice i zajedno s ulaganjima u depozite i novčane fondove čini 81,7% portfelja Fonda. Vrijednost imovine u korporativnim obveznicama, obvezničkim fondovima, i zajmovima iznosi 144,1 mil. kuna s udjelom od 10,4% u ukupnoj imovini, a čine ju kratkoročni zajam CERP-u u iznosu od 65 mil. kuna, obveznički fondovi u iznosu od 30 mil. kuna, zatim obveznice Agrokora d.d. 7,2 mil. kuna, Erste banke d.d. 14,3 mil. kuna, Hrvatske pošte d.d. 7,5 mil. kuna, Jadrolinije d.d. 6,3 mil. kuna, HEP d.d. 6,6 mil. kuna, KBZ d.d. 5,1 mil. kuna i Plodine d.d. 1,0 mil. kuna. Rizičnost ove klase financijske imovine je niska do umjerena. Vrijednost imovine u dionicama, te dioničkim i mješovitim fondovima iznosi 46,4 mil. kuna odnosno 3,3% imovine Fonda, a imovina se nalazi u dionicama Petrokemije d.d. 2,6 mil. kuna, Uljanika d.d. 5,1 mil. kuna, Podravke d.d. 7,5 mil. kuna, Luke Ploče d.d. 2,1 mil. kuna, Hoteli Imperial Rab d.d. 1,5 mil., zatim fond Prosperus FGS 11 mil. kuna i u komercijalnom zapisu Petrokemije d.d. u iznosu od 4,4 mil. kuna kao i drugim dionicama i dioničkim fondovima. Ovu vrstu imovine karakterizira visoka volatilnost i izloženost riziku promjene cijene imovine (tržišni rizik) i poslovanja tvrtki u vlasništvu. Imovinu vrlo visokog rizika čini imovina izdavatelja vrijednosnog papira u predstečajnoj nagodbi odnosno potraživanja za dospjele obveznice IGH d.d. u iznosu od 7,3 mil. kuna. Kolateral ovog potraživanja su zemljište i nekretnine u vlasništvu IGH koje će se monetarizirati u narednim razdobljima. Zatim, u ovoj imovini nalazi se hibridni instrument (depozit) u HPB d.d. u iznosu od 52,5 mil. kuna, te potraživanje za dospjele kamate po ovom instrumentu u iznosu od 3,3 mil. kuna. Naime, hibridni instrument uključuje se u dopunski kapital banke, a HNB je utvrdio manjak adekvatnosti kapitala u HPB d.d. ispod visine utvrđene zakonom, te zbog nastupa ovih okolnosti kamata nije isplaćena. Glavnica hibridnog instrumenta u iznosu od 52,5 mil. kuna nosi rizik konverzije u redovite dionice Hrvatske poštanske banke” (iz Izvješća o poslovanju Fonda za 2014.).