Rast BDP-a u Hrvatskoj nastavlja se i u trećem tromjesečju ove godine. Prema prvoj procjeni Državnog zavoda za statistiku BDP je u trećem tromjesečju realno veći za 2,9 posto. Najveći pozitivan doprinos povećanju stope rasta imao je izvoz usluga uz dominantan utjecaj turističkih usluga. Pozitivan utjecaj imao je i rast domaće potražnje, posebno rast potražnje kućanstava koji je bio čak 3,4 posto. Investicijska potražnja porasla je za 2,9 posto što u odnosu na ostale komponente BDP-a znači ipak nešto sporiji rast.
Bruto dodana vrijednost (BDV) u trećem tromjesečju porasla je za 2,7 posto. Pozitivnom trendu rasta BDV-a najviše su pridonijeli trgovina te smještaj i priprema hrane. Iznadprosječan doprinos rastu imale su i ostale uslužne djelatnosti (3,4%) ali je njihov relativni udio malen u ukupnoj strukturi.
U ovim dobrim vijestima može se razaznati da investicije još uvijek rastu relativno sporije u odnosu na ostale komponente te da uvoz, posebno usluga, bilježi velik rast (čak 11,1%). Što se pak bruto dodane vrijednosti tiče, kritično je što se sektor građevinarstva oporavlja veoma sporo i tromo (stopa rasta od svega 1%) a nepovoljno je i kretanje u sektoru poslovanja nekretninama (stopa rasta od svega 0,7%).
Prethodni podaci indiciraju da i dalje postoje rizici nastavka pozitivnog trenda jer su poduzeća i kućanstva oprezna u pogledu donošenja dugoročnih investicijskih odluka. Drugim riječima, pozitivan trend je evidentan ali ga je potrebno još osnažiti. Tome svakako može pridonijeti vjerodostojna fiskalna politika aktualne vlade (smanjenje poreznog opterećenja radi fiskalne konsolidacije i poticanja rasta i zapošljavanja) te oprezno povećanje javne potrošnje usmjerene na poticanje javnih investicija. Akomodirajuća monetrana politika s ciljem održavanja dostatne likvidnosti financijskog sustava, daljnjeg trenda smanjivanja kamatne stope (sukladno tome i blage deprecijacije tečaja) mogli bi uz provođenje niza strukturnih reformi i “supply side” politika pridonijeti stabilizaciji trenda rasta čak i na višoj razini.