Eurostat je danas (7.3.18.) objavio najnovije podatke o rastu bruto domaćeg proizvoda u zemljama Europske Unije (EU). Nakon niza tromjesečja relativno visokih stopa rasta, u zadnjem kvartalu prošle godine u Hrvatskoj je ostvaren minimalni porast od svega 0,1% u odnosu na prethodno tromjesečje. Na listi 25 promatranih zemalja Hrvatska i Grčka su zauzele posljednja mjesta s najmanjom dinamikom rasta. Najvišu stopu su ostvarile Estonija, Slovenija, Litva i Mađarska.
Usporedba zadnjeg tromjesečja 2017. prema istom tromjesečju 2016. za Hrvatsku je nešto povoljnija jer je zabilježena stopa rasta od 2,2% ali uz napomenu da je i ta stopa ispod prosječne za EU28 koja je iznosila 2,6%.
Ako se uzme u obzir prošlogodišnja rekordna turistička sezona, navedeno usporavanje je očito rezultat nekih drugih čimbenika. Djelomično bi se smanjenje dinamike moglo tumačiti problemima s restrukturiranjem Agrokora ali po svemu sudeći to nije dovoljno objašnjenje. Nešto više informacija o uzrocima ovakvih kretanja, možemo iščitati iz promjena pojedinih strukturnih komponenti bruto domaćeg proizvoda. Dok je relativno viša dinamika rasta BDP-a u EU bila uvjetovana porastom izvozne komponente, u Hrvatskoj je rast i dalje dominantno ovisan o porastu osobne potrošnje i raspoloživog dohotka. Strukturni udio doprinosa investicija i izvoza u Hrvatskoj je bio znatno manji (negativan) nego u prethodnom tromjesečju pa glavne uzroke usporavanja dinamike treba tražiti u ovim komponentama. To znači da hrvatsko gospodarstvo još uvijek nije dostiglo stalnu i održivu stopu rasta investicija i izvoza.