Loše vijesti iz njemačkog Ifo instituta

Indeks ekonomske klime njemačkog Ifo instituta opet je u značajnom padu za skoro sve regije svijeta. Ifo indeks za svjetsko gospodarstvo opao je za 4,5 indeksna boda u trećem kvartalu 2016. godine. To je pad na najnižu razinu u zadnje tri godine i sada se nalazi čak 10 indeksnih bodova ispod dugoročne razine. Ova predviđanja … Pročitaj više…

Koliko recesija košta Hrvatsku od 2008. do danas?

Profesor Vladimir Čavrak sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prvi je napravio izračun izgubljenog novca ove zemlje, odnosno koliko bismo ga imali više da nam je BDP, pokazatelj ukupne potrošnje i investicija, rastao brzinom od 2,7% koliko je iznosio u prvom kvartalu ove godine (Večernji list, 28.6.2016.).

Pročitaj više…

Uvjeti poslovanja i poslovna klima u Hrvatskoj, Doing Business 2016

Analiza Svjetske banke o uvjetima poslovanja u 189 zemalja svijeta pokazuje da je Hrvatska u zadnjem jednogodišnjem razdoblju pogoršala svoj rang na svjetskoj ljestvici za jedno mjesto naniže. Rang za 2016. godinu (podaci i anketa na dan 1.6.2015.) je 40 mjesto dok je godinu ranije Hrvatska bila na 39 mjestu. Do najvećeg pogoršanja došlo je u segmentu dostupnosti kredita po kojem je Hrvatska pala za čak devet mjesta. Potom je pad za tri mjesta u području dostupnosti električne energije. Slijedi pad za dva mjesta u području problema u svezi ishođenja građevinskih dozvola i rješavanja problema insolventnosti.

Do najvećeg poboljšanja došlo je u području upisa prava vlasništva gdje je rang poboljšan za sedam mjesta. Uvjeti za početak poslovanja poboljšani su za tri mjesta na svjetskoj rang listi.

Pročitaj više…

U Saboru okrugli stol o II. stupu

 

U Saboru Republike Hrvatske, u srijedu, 9. ožujka ove godine, održan je okrugli stol na poziv Kluba zastupnika MOST-a s temom “Održivost II. mirovinskog stupa u ambijentu neravnoteža”. Desetak sudionika upozorilo je na postojanje visokog stupnja rizika i neizvjesnosti u pogledu kvalitete upravljanja portfeljom Obveznih mirovinskih fondova te predložilo promjene ili reformu postojećeg sustava kako bi se imovina građana bolje zaštitila. Izrečena su i ozbiljna upozorenja da reforma mirovinskog sustava nije riješila, nego je još produbila, deficit mirovinskog sustava a u isto vrijeme nisu ostvareni njeni ciljevi: povećanje gospodarskog rasta i dinamiziranje tržišta kapitala. Osnovni zaključak je bio da se promjenama u sustavu mora pristupiti pažljivo te da se reformu sustava treba uključiti u Nacionalni plan reformi kao dio ukupnih reformi i promjena.

Pročitaj više…

Procjena ekonomske klime Ifo instituta

Ifo indeks za svjetsko gospodarstvo u prvom kvartalu ove godine smanjen je s 89,6 na 87,8 bodova. Očekivanja Ifo stručnjaka su manje pozitivna od onih prije tri mjeseca. Oštar pad cijena nafte očito nije bio dovoljan poticaj za rast svjetskog gospodarstva. Ekonomska klima pogoršala se u svim svjetskim regijama osim Oceanije, Azije i Latinske Amerike. U pogledu procjene buduće gospodarske aktivnosti u Europi, Ifo stručnjaci su manje optimistični nego u svom zadnjem izvješću iz listopada protekle godine.

Pročitaj više…

Što ne valja s drugim stupom?

Proteklih dana mi je puno ljudi postavilo ovo pitanje? Kod nas se sve pojednostavnjuje i traži jednostavan binarni odgovor da ili ne, točno ili netočno, za ili protiv, i tako dalje a kada se radi o javnim pitanjima, kojima se bavi politika, onda takav odgovor znači i apriorno svrstavanje na ovu ili onu stranu. Pitanja koja se tiču II. stupa, tiču se svakoga tko očekuje jednog dana biti u statusu umirovljenika pa ću izbjeći izravan odgovor a umjesto toga nudim pojednostavljeno obrazloženje kako II. stup funkcionira. To podrazumijeva da svatko tko čita ovaj tekst mora sam zaključiti. Oni kojima su obrazloženja dosadna i nemaju sklonost samostalnog donošenja zaključaka preporučam da ne gube vrijeme čitanjem ovog teksta.

Pročitaj više…

Ifo – Indeks svjetske ekonomske klime

Najnovije ekspertsko istraživanje Ifo – instituta iz Münchena o ekonomskoj klimi, u kojem sudjelujem već desetak godina, upozorava na pad očekivanja u zadnjem kvartalu 2015. godine. Procjena tekuće ekonomske situacije u svijetu nešto je ispod dugoročnog prosjeka a očekivanja za narednih šest mjeseci su značajnije smanjena (vidi naslovni grafikon). Po mišljenju eksperata koji sudjeluju u ovom istraživanju najveći problemi su: nedovoljna potražnja i nepovjerenje u vladine politike.

Pročitaj više…

Angus Deaton, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2015.

Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju u 2015. godini je Angus Deaton, profesor ekonomije i međunarodnih odnosa na američkom Princeton University-u. Doktorat je stekao na Sveučilištu u Cambridgeu. Suradnik je britanske i američke akademije znanosti i umjetnosti te član niza međunarodnih asocijacija ekonomista. Njegova istraživanja pokrivaju područja teorije potrošnje, blagostanja i nejednakosti. U obrazloženju Odbora ističe se da je nagradu dobio za “analizu potrošnje, siromaštva i socijalne skrbi”. Njegova su istraživanja pružila odgovore na tri ključna pitanja: (1) kako potrošači alociraju svoju potrošnju na različite robe; (2) koliko se javnog dohotka troši a koliko štedi i (3) kako najbolje mjeriti i analizirati blagostanje i siromaštvo?

Pročitaj više…

Indikatori konkuretnosti Hrvatske (World Economic Forum)

Nacionalno vijeće za konkurentnost, kao partner Svjetskog gospodarskog foruma u Programu globalne konkurentnosti, objavilo je najnovije rezultate „Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016.“. U ovogodišnjem Izvješću Hrvatska se nalazi, kao i prošle godine, na 77. mjestu među 140 gospodarstva svijeta.

Pročitaj više…

Sisak Smart City

Sisak ima odlične nukleuse znanja u području poluvodiča, solarne tehnologije ali i tehnologiji željeza i nafte, međutim sve mora biti okrenuto istraživanju novih proizvoda koji se mogu prodati na globalnom tržištu. Dobra klima u kojoj se to može ostvariti podrazumijeva uspostavljanje novih mreža i partnerskih odnosa javne lokalne vlasti s poduzetnicima i znanstvenom zajednicom. Dio toga jesu programi generiranja novih klastera (grozdova) i drugih modela mrežne ekonomije, poticanje osnivanja i podržavanje razvoja start up i spin off kompanija.

Pročitaj više…

Rast kamata povećava ranjivost zaduženih zemalja

Šestomjesečni Libor najviši je u dvije godine, a marža nad Liborom je u prosjeku 2,4 postotna boda viša od sindiciranih zajmova ostvarenih ove godine na tržištima u razvoju, najviše ikada zabilježeno.

Troškovi posuđivanja za tržišta u razvoju rastu, što je dodatni udarac za  gospodarstva pogođena sporijim rastom,

Pročitaj više…

Politička manipulacija makroekonomskom politikom

Friedrich Ebert Stiftung i Politička akademija Novo društvo, seminar u Opatiji, 12.-14. rujna 2014.Politička makroekonomija_Opatija_13_9_14_V2