Na konferenciji “Makroekonomska politika u uvjetima sistemske krize Covid-19” održanoj u povodu 100. godina osnutka i djelovanja Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 10. prosinca 2020. (on-line) održao sam prezentaciju rada s temom: “Macroeconomics of the COVID – 19 Crisis“.
recesija
Intervju za poslovniFM
„Ova se kriza razlikuje od svih dosadašnjih, ponajprije po načinu nastanka. Ovo je prva ekonomska kriza koja nema uzrok unutar samog ekonomskog sustava. Izazvana je egzogenim šokom, tzv. zdravstvenim šokom koji je izvan ekonomskog sustava, ali koji ima jako ozbiljne, velike, duboke i dugoročne posljedice na ekonomski sustav. Drugo, ova kriza je nastala u iznimno kratkom roku. Ranije su krize nastajale mjesecima, ponekad se i godinama moglo uočavati rane znakove nastanka krize. Međutim, ovdje je sve dogodilo u dva-tri tjedna. I treće, ova je kriza zaista globalna kriza, ima obilježje globalne svjetske krize“, rekao je za poslovniFM prof. dr. sc. Vladimir Čavrak, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, autor analize „Makroekonomija krize COVID-19 i kako pristupiti njenom rješavanju“.
Makroekonomija krize Covid-19
Tekst sadrži makroekonomski model krize Covid-19 i makroekonomski okvir rješavanja i izlaska iz krize. Ovo je prva radna verzija teksta (8.4.2020 u 13.00 h). Komentare i pitanja može slati na e-mail: vcavrak@gmail.com
U Saboru okrugli stol o II. stupu
U Saboru Republike Hrvatske, u srijedu, 9. ožujka ove godine, održan je okrugli stol na poziv Kluba zastupnika MOST-a s temom “Održivost II. mirovinskog stupa u ambijentu neravnoteža”. Desetak sudionika upozorilo je na postojanje visokog stupnja rizika i neizvjesnosti u pogledu kvalitete upravljanja portfeljom Obveznih mirovinskih fondova te predložilo promjene ili reformu postojećeg sustava kako bi se imovina građana bolje zaštitila. Izrečena su i ozbiljna upozorenja da reforma mirovinskog sustava nije riješila, nego je još produbila, deficit mirovinskog sustava a u isto vrijeme nisu ostvareni njeni ciljevi: povećanje gospodarskog rasta i dinamiziranje tržišta kapitala. Osnovni zaključak je bio da se promjenama u sustavu mora pristupiti pažljivo te da se reformu sustava treba uključiti u Nacionalni plan reformi kao dio ukupnih reformi i promjena.
Nijedna reforma neće uspjeti ako nema gospodarskog rasta
Izgleda da se nazire kraj izbornim i postizbornim kombinacijama te nagađanju tko će što biti u Hrvatskoj naredne četiri godine. Sada je valjda na redu i rasprava o tome što će se i kako raditi. Vjerojatno je trebalo biti obrnuto, ali što je tu je. Ovih dana se naziru prvi, navodno „ozbiljni“ prijedlozi mandataru o tome kakvu bi ekonomsku politiku trebalo voditi u Hrvatskoj a i od njega se očekuje da za par dana predstavi tu politiku. Većina prijedloga koje mediji prezentiraju dolazi od različitih interesnih skupina pa je običnom čovjeku teško razaznati što je tu dobro ili loše za građane, zaposlene ili nezaposlene a što je važno za interese kapitala, banaka, bogatih i slično.
Opet porasli recesijski rizici
Prema najnovijim prognozama MMF-a svijet je opet pred povećanim rizikom nastupa recesije. Prognoza svjetskog outputa za 2015. godinu korigirana je naniže i sada iznosi samo 3,1% što je neznatno iznad “recesijske razine” (3% po MMF-u). Ovakva procjena temelji se na podacima o usporavanju rasta Kine, promjenljivim cijenama nekih roba i daljnjem padu cijena nafte te … Pročitaj više…
Croatia faced with EU deficit procedure, Daily News Summaries: Mon, 4/11/2013,
For five years, Croatia has been in a recession. Now the EU newcomer is being threatened with a deficit procedure by the EU for having excessively strained its budget. Vladimir Cavrak, a Zagreb-based economist, estimates that the budget deficit for 2013 is at 4 %, thus over the 3 % threshold. In the following two … Pročitaj više…